Ženski pokret u Bosni i Hercegovini

Autorica nas podsjeća na svojevrsnu „prirodnost“ nametanja ženskog pitanja i redefiniranja „klasične uloge“ žena upravo u kontekstu civilnog društva, kao slobodn/ije/og od sfere političkog. Međutim, važnost djelovanja ženskog pokreta kao aktera civilnog društva ogleda se upravo u njegovoj mogućnosti uticaja na političku sferu i rekonceptualiziranje političkog.

U ovom konteksu i kroz ovu prizmu autorica posmatra i historijske pravce razvoja, ali i aktuelno stanje ženskog pokreta u Bosni i Hercegovini. Prateći ga od austrougarskog doba (kada se, kako primjećuje autorica, zapravo tek i javlja ženski pokret u BiH) do danas, Zlatiborka Popov Momčinović „vodi“ nas ne samo kroz formalne događaje i procese koji su ovaj pokret oblikovali, već i objašnjava suštinska pitanja rodne ravnopravnosti i emancipacije

kojima se ženski pokret u BiH u različitim svojim fazama i etapama bavio. Posebno je značajna njena interpetacija različitih strategija re/prezentacije žena i ženskog pokreta u različitim etapama i oblicima društvenog i/ili političkog sistema, koja ukazuje na činjenicu da je pitanje roda i rodne prezentacije u društvu često manipulativna kategorija.

Najznačajniji dio ovog rukopisa svakako je empirijsko istraživanje autorice, koja je dubinskim intervjuima sa aktivistkinjama iz Bosne i Hercegovine pokušala doći do odgovora na pitanje: da li uopće postoji ženski pokret u BiH danas. Upravo njihovi različiti odgovori, ponekad i izrazito polarizirani, ukazuju na potrebu intenzivnije i snažnije debate o ulozi žena u bh. društvu, o njihovom aktivizmu i angažmanu ne samo u civilnom društvu (u kojem su one, nesumnjivo, izrazito prisutne i angažirane), nego i (možda još i važnije) u politici. Ova će knjiga, nesumnjivo, potaknuti te debate i doprinijeti njihovoj kvaliteti svojom, na jasnim i značajnim argumentima zasnovanom, interpretacijom.

Kako autorica potcrtava od samog početka knjige, zadatak civilnog društva i njegovih aktera/akterki je da po suštini mijenja(ju) političku sferu, a uloga žena u tom procesu nedvojbeno je značajna i u/za Bosni i Hercegovini. Knjiga Zlatiborke Popov Momčinović

„Ženski pokret u Bosni i Hercegovini: artikulacija jedne kontrakulture“ stoga, na sebi svojstven i specifičan način, pledira za snažnijim angažmanom žena i u bh. društvu i politici.

Ovaj rukopis dobar je primjer sretnog spoja preglednog teorijskog rada i izuzetnog istraživačkog napora autorice. Tekst je dobro strukturiran, pregledno i jasno napisan, čitatelju nudi pregled relevantne literature (u definiranju pojmova kojima se nadalje operira),

historijski pregled razvoja ženskog pokreta u BiH, kao i pregled promišljanja znanstvenica koje se bave ovim područjem o stanju i perspektivama ženskog pokreta u BiH.



Rukopis Zlatiborke Popov Momčinović je znanstveno djelo namijenjeno prije svega akademskoj zajednici, teoretičarima gender studija i sociologije, te studentima tih i srodnih oblasti. Publika ovog rukopisa kao buduće knjige neće biti ograničena samo na Bosnu i Hercegovinu, već i na cijelu regiju, koja, zapravo, prvi put na jednom mjestu dobiva cjelovitu sliku o ženskom pokretu u Bosni i Hercegovini, ali i relevantnu teorijski zasnovanu i  empirijskim istraživanjem osnaženu interpretaciju njegove uloge.

Shodno navedenim zaključcima, svesrdno preporučujem objavljivanje ovog rukopisa kao knjige, a izdavaču čestitam na prepoznavanju važnosti ovog djela za objavljivanje.

(Recenzija prof. dr. sc. Lejla Turčilo)